Na satu hrvatskoga jezika slušali su o početcima hrvatske pismenosti. Učenici su prije odlaska u muzej saznali sve o pokrštavanju Hrvata, hrvatskim jezicima i pismima, prvim tiskanim knjigama te najvažnijim jezičnim spomenicima pisanim latinicom i glagoljicom. U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika vidjeli su gotovo sve o čemu su slušali na satu hrvatskoga jezika. Najviše smo se zadržali kod Bašćanske ploče, spomenika rane hrvatske pismenosti.

Nakon razgledavanja u muzeju učenici su dobili zadatke koje su rješavali u paru. Na glagoljici su ispisivali vlastita imena ili odabrane srednjovjekovne pojmove, rješavali su nastavne listiće na kojima su provjerili svoje znanje o početcima hrvatske pismenosti te čitali maštovite sastavke o gradnji crkve sv. Lucije na otoku Krku. Sastavci su bili zanimljivi, učenici su vrlo živo i uvjerljivo prikazali hrvatskoga kralja Zvonimira i srednjovjekovni puk koji se veseli darovanoj ledini i gradnji crkve. Povijesno gradivo  se katkad  može činiti zamorno ili dosadno, ali povijest nisu smo činjenice i godine već i prilika da se nauči nešto o kulturi i pismenosti vlastitoga naroda, a povijest je uvijek zanimljivije učiti na terenu nego iz knjiga.