Učenici 2.a razreda Osnovne škole Split 3 tijekom školske godine 2024./25. sudjelovali su u cjelogodišnjem razrednom projektu „Lipi naš ča 2“.
Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg projekta čiji je cilj razvijanje svijesti o vrijednosti hrvatske kulturne baštine, hrvatskoga jezika (zavičajnog čakavskog idioma), hrvatske tradicijske glazbe te važnosti njihovog očuvanja. Uz to se promovira interdisciplinarni pristup u nastavi kroz učenje riječi čakavskoga govora, tradicijskih igara, zavičajnih pjesama i plesova, potiče se interes učenika za otkrivanjem leksičke, glazbene i folklorne etno baštine te usvajanjem iste.
Tema ovog projekta protkana je kroz ishode poučavanja u predmetima Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Likovna kultura i TZK. Aktivnosti su ostvarene na istoimenim satovima te na satu izvannastavne aktivnosti Čuvari baštine.
Na samom početku, učenici su ponovili i otpjevali himnu projekta „Lipi naš ča“. Uslijedilo je učenje riječi spli’ske čakavice i bogaćenje zavičajnog rječnika. Na satu Glazbene kulture obrađena je tradicijska pjesma Savila se bila loza vinova uz učenje i uvježbavanje plesne koreografije.
U mjesecu listopadu obilježen je Svjetski dan jabuka (Svi’ski dan o’ jabuk) usvajanjem i dramatizacijom pjesme „Na moru je jabuk’“.
Kroz mjesec studeni, pripremali su pjesme i tekstove za nadolazeće blagdane.
U prosincu, povodom blagdana Svetoga Nikole i Božića, na razrednoj i školskoj božićnoj priredbi, izvedene su pjesme „Mikula sveti“, „Sritan svima Božić“ i „Ponoćka“ te stihovi recitacije „Badnji dan“.
Na satu Likovne kulture nastale su prigodne čestitke sa zavičajnim riječima.
U drugom polugodištu uslijedio je rad na novim čakavskim izazovima. U mjesecu siječnju učenici Marijeta Anđelić, Marija Pavlović i Roko Ćosić sudjelovali su na školskoj i gradskoj razini Smotre Lidrano 2025. s recitacijom „Lipotice spli’ske“ pjesnika Nađana Dumanića.
Veljača je donijela vrijeme maškara i „krnjevala“. Učenici su upoznavali splitske pokladne običaje i maskirali se na pokladni utorak kada je održana nastava pod maskama.
U ožujku su pisali pjesme na čakavici koje su poslane na natječaj „Ča-more-judi“ OŠ Grohote sa otoka Šolte. Pjesme su objavljene u njihovom zborniku radova.
Moja sestra
Jeman sestru Marijetu,
ta van nikad nima mira.
Puno je volin,
ali me sekira.
Ne voli se sređivat u lipe vešte
ni puno učit,
samo želi izać vanka,
igrat se i vrime gubit.
Voli puno pojist
i virit u teču,
uvik izvadi
porciju najveću.
Ja joj zapovidan,
a ona se ne da,
ni je briga ča san od nje
dvi minute starija.
Ne bi je minjala
za ništa na svitu,
mi smo ka dvi latice
na jednome cvitu.
Dragica Anđelić 2.a
Brujet
Očisti se riba,
zažuti se kapula,
mekneš luka, uja
i petrusimula.
Na trinoge navisiš
u veliku,
crnu
teču.
Ka’ učini glogoje
pustiš da se kuva.
A ka’ je gotov
slako ga iziš
sa feton
kruva.
Marijeta Anđelić 2.a
Ča je lipo?
Je li more lipo?
Je li snig lip?
Je li lip svit?
Ne, dite je
lipje
o’ mora
o’ sniga
i svita.
Dite je čudo o’ lipote
i nima
ništa
lipje
o’ diteta.
Marija Pavlović 2.a
Uslijedilo je sudjelovanje na X. Međunarodnom natječaju „Ča u versin, riči i pinelu“ Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novog. Učenica Dragica Anđelić osvojila je prvo mjesto za likovni („Babin miljet“) i drugo mjesto za recitatorski izričaj (pjesma „Njoki“ pjesnika Nađana Dumanića), a učenik Toni Duplić osvojio je treće mjesto za likovni uradak („Zajubjeni par u spliskoj nošnji“). Učenica Dragica Anđelić je s navedenom pjesmom sudjelovala na čakavskoj manifestaciji „Dica i čakavica“ u organizaciji OŠ kralja Zvonimira iz Segeta Donjeg.
Povodom blagdana Svetog Dujma, zaštitnika Splita, poslani su likovni radovi na natječaj Slobodne Dalmacije koji su objavljeni u digitalnoj slikovnici „Moj Split“.
Na svečanoj priredbi, povodom Dana škole, nastupili su s pjesmom Splet dalmatinskih napjeva te recitacijama koje su uvježbane tijekom rada na projektu i zaslužili gromoglasan aplauz.
Krajem svibnja izradili su Zavičajnu slovaricu i obogatili su svoj zavičajni rječnik s 30 novih čakavskih riječi.
Stigao je i kraj školske godine. Učenici su podigli palac gore i tako izrazili zadovoljstvo svojim radom na projektu. S veseljem kreću u nove ljetne izazove, a nakon odmora, vesele se nastavku rada na očuvanju zavičajnoga govora.
Pripremila: Sandra Podrug
