preskoči na sadržaj

Osnovna škola Split 3

Login
3.a/b produženi boravak

Slikamo kao Mirna Sišul

U svijetu likovnih umjetnika

2.e

1.d

 

Vodič za djecu i roditelje - kako postaviti privatnosti i sigurnost na društvenim mrežama Instagram, TikTok, YouTube i Facebook.

Sigurni internet

 

CI Splitsko-dalmatinske županije

Projekti

Školski list

 

broj 14broj 13broj 12broj 11broj 10

Zaštita djece na internetu

BROŠURA

Djeca i mediji

Dobro je znati

Brošura za roditelje „Intervju s roditeljima-odgovori koje je dobro znati“

Kako zaštititi dijete u svijetu interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona

 

DAN ŠKOLE

Tražilica
Fotogalerija
Razno
 

Prijavi sadržaj na internetu za koji sumnjaš da je nezakonit i odnosi se na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.

ZA RODITELJE

FORMULAR UPISNICE I ISPISNICE IZ ŠKOLE

Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 8. 2014.

Ukupno: 901820
Ovaj tjedan: 740
Danas: 177

Jelovnik je podložan izmjenama tijekom školske godine, a u skladu s postojećim potrebama djece te savjetima kuhara/ica, učitelja/ ica i ravnatelja. Odluku o mogućim izmjenama donosi ravnatelj. Količine predviđene jelovnikom su okvirne i djeca imaju pravo, po potrebi, uzeti više od jedne porcije hrane. Škola također zadržava i pravo izmjene jelovnika u slučaju nemogućnosti osiguranja predviđenih namirnica.

Kalendar nastave

Kalendar šk. godine 2024/ 2025.

 
RSS Reader
Raspored zvona

JUTRO
1. 8.00 - 8.45 
2. 8.50 - 9.35 
3. 9.40 – 10.25 
ODMOR 10.25 - 10.40
4. 10.45 - 11.30
5. 11.35 - 12.20 
6. 12.25 - 13.10 
 
POSLIJE PODNE
1. 14.00 – 14.45
2. 14.50 – 15.35 
3. 15.40 – 16.25
ODMOR 16.25 - 16.45
4. 16.45 – 17.30
5. 17.35 – 18.20
6. 18.25 – 19.10
 
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako je to bilo uopće moguće?- projekt Leptir (primjer iz prakse)
Autor: Marija Krstinić, 28. 2. 2024.

Jedna od tema Kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti za 8. razred koja zahtijeva naše promišljanje u poučavanju  je “Holokaust i drugi zločini protiv čovječnosti u hrvatskome, europskome i svjetskome kontekstu”. 

U suradnji s Yad Vashemom, službenim memorijalnim centru posvećenom žrtvama Holokausta u našoj je školi postavljena izložba “Kako je to uopće bilo moguće?”.


U sklopu nastave povijesti u skupnom su radu odrađene i aktivnosti osmišljene na temelju panela s izložbe. Svaka je grupa tražila odgovore na niz pitanja koje su dobili; a odnosila su se na život prije Holokausta, faze genocida te židovski otpor i ljudske reakcije tijekom Holokausta. Svaka je grupa prezentirala svoje zaključke a potom smo temu produbili kroz osobnu priču djevojčice Eve Heyman putem aktivnosti osmišljenih u suradnji s kolegicom Dragicom Reljić.

Radeći na isječcima iz njezina dnevnika ostvarili smo planirane ishode te na kraju i obilježili Dan sjećanja na holokaust izradom leptira, po uzoru na projekt kojeg provodi muzej Holokausta u Houstonu. kojima smo ukrasili učionicu. 

Opis projekta 

Tema: Holokaust i drugi zločini protiv čovječnosti u hrvatskome, europskome i svjetskome kontekstu 

Predmetni ishod: POV OŠ A.8.1.Učenik analizira međusobne odnose i dinamiku u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća 

Odgojno-obrazovni ishodi: 

Učenik: 

  • na temelju analize dnevnika Eve Heyman uspoređuje život Eve prije i poslije nacističke okupacije Mađarske 1944.g. 

  • radom na lenti vremena te isječcima iz dnevnika Eve Heyman opisuje faze genocida te njihova obilježja  

  • na temelju pjesme Pavela Friedmana „Nikada nisam vidio drugog leptira“ osmišljava motive  i poruke za izradu svog leptira u sjećanje na djecu žrtve Holokausta 

  • zaključuje o poruci stihova koji se pripisuju njemačkom pastoru Niemolleru (Opominjujuća izreka) 

 

Tehnički koncepti: Rad s povijesnim izvorima, Kontinuitet i promjena 

Oblici rada: individualni, grupni, frontalni 

 

Nastavna sredstva i pomagala: ppt prezentacija, računalo, projektor, radni materijal za učenike (radni listić s tablicom s fazama genocida, isječci iz dnevnika  Eve Heyman), vremenska lenta izrađena u alatu Sutori  

 

Povezanost s nastavnim predmetima: Hrvatski jezik (rad na tekstu), Likovna kultura (crtanje i oslikavanje leptira) 

Trajanje: 3 sata

 

Za početak smo  radili na lenti vremena pripremljenoj u digitalnom alatu Sutori. Lenta vremena prikazuje kronologiju zbivanja  od dolaska nacista na vlast do 1945. Radom na lenti učenici trebaju prepoznati 5 faza genocida (ponižavanje, identifikacija, segregacija (izdvajanje), koncentracija, uništenje) – posložiti ih kronološki, upisati ključno razdoblje/godine te obilježja. U nastavku aktivnosti upoznaju osobnu priču djevojčice Eve Heyman - njihove vršnjakinje; čiju ćemo sudbinu upoznati kroz njezine zapise u dnevniku kojeg je vodila. Tako smo na Evinom primjeru i kroz njenu osobnu priču prepoznali faze genocida. Učenici su podijeljeni u skupine rješavali zadatke na radnim listićima s isječcima iz Evina dnevnika te odgovarali na pitanja:

 

  1. odlomak: Rođendan

  • Što o životu Eve i njezine obitelji možemo saznati iz ovoga odlomka? Kako bi opisao/opisala Evu?

  • Što misliš kako je Eva doživljavala sebe?

  • Kojim se ti aktivnostima baviš?

  • Kako tvoj roditelji reagiraju na loše ocjene?

  • 2. odlomak: Žuta Davidova zvijezda

  • Kakve je osjećaje kod Eve izazvala vijest o dolasku nacista u njezin rodni grad?

  • Kako je reagirala Evina baka, a kako njezin prijatelj Pista Vadas na zapovijed o nošenju žute Davidove zvijezde?

  • Što je žuta zvijezda značila ljudima koji su bili prisiljeni nositi je? 

  • 3. odlomak: Bicikl

  • Kako je Eva reagirala na oduzimanje bicikla?

  • Oduzimaju li nacisti bicikle svoj djeci?

  • Što misliš, zašto nacisti oduzimaju dječje bicikle?

  • 4. odlomak: Geto

  • Što je Geto?

  • Koji su sve prijestupi kažnjavali u getu? Na koji način?

  • Kako se Eva nastoji nositi s promijenjenom stvarnošću?

  • Kako se ti nosiš s problemima u svom životu ?

  • Eva je na kraju ovog odlomka zapisala da se nikad nije ovoliko bojala. Što misliš, zašto?

  • 5. Odlomak: Posljednje riječi…

  • O čemu razmišljaš dok čitaš posljednje rečenice iz Evina dnevnika?Što misliš, čime bi se Eva bavila u životu da je preživjela holokaust?

 

Eva Heyman je jedno od milijun i petsto tisuća djece koja su stradala tijekom Holokausta. Mnogi od njih su poput Eve Heyman i Anne Frank pisali dnevnike. Nakon rada na izvoru raspravljali smo o tome zašto su ta djeca pisala dnevnike te zaključili da je to bio njihov način da se u nezamislivo teškim situacijama u kojima su se našli lakše nose sa  stvarnošću. Njihovi su dnevnici  bili neka vrsta utočišta i  najbolji prijatelj koji će ih razumjeti i kojemu se mogu povjeriti. Neka djeca su nam ostavila svoje pjesme. Dječak Pavel Friedmann  bio je zatvoren u getu u Terezinu u Češkoj te je ubijen 29. rujna 1944. g. u Auschwitzu. U getu je napisao je pjesmu „Nikad nisam  

vidio drugog leptira“. Godine 1996. g. Pavelova pjesma je inspirirala djelatnike Muzeja holokausta u Houstonu da pokrenu projekt Leptir. Muzej u Houstonu je osmislio projekt Leptir kako bi povezao novu generaciju djece s djecom stradalom u nacističkoj eri.  

I mi smo u našim učionicama prihvatili ideju te smo pročitali Pavelovu pjesmu i nakon toga izradili leptire kojima smo ukrasili našu učionicu. Na kraju projekta smo zajedno pročitali opominjuću poruku pastora Niemollera kao podsjetnik svima nama o tome da smo svi odgovorni za izgradnju demokratskog društva uključivosti i poštivanja različitosti. 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju